Povijest Crkve
Franjevci dolaze u Našice već u drugoj polovini 13. st i s manjim prekidima tijekom turske okupacije Slavonije (16./17. st.) trajno ovdje žive i rade do naših dana. Predaja kaže da je crkvu sv. Antuna Padovanskog i samostan uz nju podigao narod ovog kraja. Ta najstarija crkva potječe iz prve polovice 14. stoljeća i bila je jednobrodna crkva s poligonalnim svetištem, kvalitetno građena opekom i kamenom u gotičkom stilu. Početkom 18. stoljeća crkva se obnavlja u baroknom stilu, uz nju se zida visoki zvonik, a samostan dobiva svoj današnji izgled. Crkva je proširena prema zapadu dodavanjem kora, a sa sjeverne strane dograđene su joj dvije kapela. Tijekom 18. i 19. st. Samostan u Našicama važno je središte pastoralnog, prosvjetnog i umjetničkog života sjeverne Hrvatske . Ovdje djeluju mnogi poznati franjevci.
Crkva Danas
Prostor crkve riznica je vrijednih umjetničkih djela, među kojima se ističu barokne skulpture i slike, bogato oblikovan oratorij i propovjedaonica. Crkva ima sedam oltara, vrijedne barokne orgulje i dvije kripte. Početkom 20.st. crkva je oslikana freskama, a krajem stoljeća postavljeni su vitraji.
Samostan je smješten uz južni zid crkve i sa svoja četiri krila oblikuje kvadrat samostanskog dvorišta. Svojom vrijednošću ističu se prostori samostanske blagavaonice i sakristije u prizemlju. Na katu su sobe za braću franjevce, knjižnica sa deset inkunabula i drugim vrijednim knjigama, te stalna izložba «Blago našičkih franjevaca» . Kompleks crkve smješten je na brežuljku uz zapadni rub gradskog središta i okružen je njegovanim okolišem u kojem se ističu skulpture Majke Božje i sv. Franje Asiškog.
FOTO: Turistička zajednica Grada Našice